Pet neobičnih činjenica o Nikoli Tesli koje niste znali

Na Long Ajlendu u Njujorku na ceremoniji održanoj 24. septembra 2013. godine otkriven je novi spomenik Nikoli Tesli, proslavljenom naučniku i vizionaru.

Nikola Tesla

Nikola Tesla (1856 - 1943), genijalni naučnik i pronalazač, autor više od 700 patenata, dugo je bio u sjenci svog poslodavca, a potom i ljutog rivala, Tomasa Alve Edisona. Tesla je najpoznatiji po pronalasku naizmjenične struje, ali rezultati njegovog rada ogledaju se i na poljima bežične komunikacije, lasera, x-zraka, radara, rasvjete, robotike, kao i u mnogim drugim oblastima.

"Ljudi se u današnje vrijeme sve više interesuju za Teslu", kaže Džejn Alkorn (Jane Alcorn), penzionisani profesor i predsjednica Naučnog centra Tesla u Vordenklajfu (Tesla Science Center at Wardenclyffe), mjestu u kome je podignuta nova Teslina statua. "On je simbol svih onih koji mukotrpno rade, a ne dobijaju priznanje za svoj rad. Ljudi počinju uviđati koliko su zapravo važna Teslina otkrića i izumi."

Kao još jedan od pokazatelja sve većeg poštovanja Teslinog lika i djela jeste i naziv kompanije za proizvodnju električnih automobila Tesla Motors koju je 2003. godine osnovao Elon Mask (Elon Musk).

Genijalni pronalazač

Tesla je rođen 10. jula (28. juna po julijanskom kalendaru) 1856. godine u selu Smiljan na teritoriji Vojne krajine tadašnje Austro-Ugarske (današnja Hrvatska) od oca Milutina, srpskog pravoslavnog sveštenika i majke Georgine. Kao mladić emigrirao je u Sjedinjene Američke Države i postao američki državljanin. Osim sa Edisonom, koji mu je kasnije postao ljuti rival, Tesla je često sarađivao i sa pronalazačem Džordžom Vestinghausom (George Westinghouse). Godine 1893. na Svjetskoj izložbi u Čikagu ovaj dvojac prikazao je svoja dostignuća u oblasti rasvjete i elektro-motora u parku "White City". Dvije godine kasnije, Tesla i Vestinghaus su na Nijagarinim vodopadima pustili u pogon i prvu hidroelektranu na svijetu.

Na prelazu iz 19. u 20. vijek, Tesla je u malom mjestu Šoram (Shoreham) na Long Ajlendu osnovao laboratoriju poznatu kao Vordenklajf (Wardenclyffe) u kojoj je namjeravao da sprovede neke od svojih najambicioznijih eksperimenata. Izgradnju laboratorije finasirao je američki bankar Džej Pi Morgan (J. P. Morgan), a za njen dizajn bio je zadužen poznati arhitekta Stenford Vajt (Stanford White).

Centralni dio u ovom Teslinom projektu bila je izgradnja kule Vordenklajf, poznate i kao Teslina kula, visoke 57 metara, u formi metalnog rešetkastog stuba na čijem se vrhu nalazila ogromna antena koja je trebala da se koristi za komunikaciju, pa čak i za bežični prenos energije preko Atlantika.

Za vrijeme gradnje kule Tesli je ponestalo novca tako da je u dva navrata bio primoran da prekida radove. Kao što se desilo sa njegovom prethodnom laboratorijom u Kolorado Springsu (Colorado Springs) i ovaj put je morao prodati imovinu da bi otplatio dugove. Tokom Prvog svjetskog rata, 1917. godine, američka vlada je naredila da se kula razmontira pod izgovorom da može poslužiti njemačkim špijunima. Po riječima Alkornove, metal od kog je kula građena prodat je u staro gvožđe.

Decenijama je lokaciju na kojoj se nalazila zgrada laboratorije koristila kompanija za proizvodnju filmova za foto aparate. Danas, sve što je ostalo od kule jeste osmougaoni temelj od betona i granita. "Moguće je da postoje i ostaci velikog Teslinog kalema, ugrađenog ispod površine zemlje", rekla je Alkornova na otkrivanju spomenika i dodala: "Nadamo se da ćemo uspjeti preurediti zgradu laboratorije u muzej posvećen Nikoli Tesli i lokalni obrazovno-naučni centar."

U nastavku slijedi nekoliko neobičnih činjenica o Nikoli Tesli:

1. Akciju prikupljanja novca za osnivanje Teslinog muzeja na Long Ajlendu inicirao je autor Internet stripova.

U maju 2013. kulu Vordenklajf otkupio je Naučni centar Tesla uz pomoć iznosa od 1,37 miliona dolara sakupljenog u kampanji prikupljanja novca koju je preko sajta Indiegogo pokrenuo američki bloger Metju Inmen (Matthew Inman), autor popularnog web stripa The Oatmeal. Akciji se pridružila i država Njujork, garantujući 850.000 dolara za otkup zemljišta ako se donacijama skupi još toliko. Prilikom otkrivanja Teslinog spomenika, Inman je u svom obraćanju prisutnima rekao da su novac sakupili "gikovi" koji su osjetili bliskost sa Teslom koji je i sam bio "gik u srcu".

Po ugledu na ovu kampanju, jedan drugi Internet sajt Kickstarter pokrenuo je akciju prikupljanja novca za izgradnju 210 cm visoke statue Nikole Tesle u gradu Palo Alto u Kaliforniji, a tokom koje je prikupljeno 127.000 dolara od 722 različita sponzora. Statua, koja će imati ugrađenu podršku za bežični Internet i vremesnku kapsulu (koja treba da bude otvorena na stogodišnjicu Tesline smrti), predstavljaće "moć kreativnog stvaralaštva i biće inspiracija ljudima širom svijeta da se usredsrede na najveće izazove čovječanstva".

2. Tesla se starao o životnoj sredini.

Po riječima Alkornove, Tesla je bio "veoma zabrinut zbog činjenice da prebrzo iskorištavamo Zemljine resurse i bio je spreman dati sve od sebe kako bi ljudi počeli što više koristiti nefosilna, obnovljiva goriva".

S tim u vezi, Tesla je istraživao načine prikupljanja i korišćenja prirodne energije u zemlji i vazduhu. Stvorio je vještačku munju u svojoj laboratoriji i ispitivao razlike između električnog potencijala Zemlje i visokih objekata. Džej Pi Morgan se navodno ogradio od tog dijela Teslinog istraživanja tvrdeći da nije zainteresovan da finansira izvor napajanja koji se ne može mjeriti.

3. Tesla je umro u siromaštvu.

"Sve što je radio, Tesla je radio za dobrobit čovječanstva, da bi ljudima omogućio bolji i kvalitetniji život", kaže Alkornova. "Činilo se kao da ga novac uopšte ne zanima, mada je to imalo i svojih lošijih strana, jer nikada nije imao dovoljno novca da ostvari sve svoje zamisli".

Iako je među svojim prijateljima imao i mnoge poznate ličnosti, poput Marka Tvena (Mark Twain) i francuske glumice Sare Bernar (Sarah Bernhardt), Tesla je često imao finansijskih problema. S druge strane, Edison i Vestinghaus bili su mnogo uspješniji u vođenju poslova, što jednim dijelom objašnjava i potonji veći uticaj njihove naučne zaostavštine.

4. Tesla je rijetko spavao i patio je od opsesivno-kompulzivnog poremećaja.

Tesla je tvrdio da noću spava samo dva sata, iako je ponekad drijemao. Prezirao je nakit i okrugle predmete i nikada nije doticao kosu. Bio je opsjednut brojem tri, a svaki komad pribora za jelo koji je koristio glancao je do savršenstva, koristeći za to osamnaest maramica.

5. Mnogi Teslini izumi čuvaju se u strogoj tajnosti.

Kada je 1943. godine, za vrijeme Drugog svjetskog rata, Tesla umro, Useljenička služba SAD preuzela je njegove lične stvari i dokumenta, kaže Alkornova. Većina tih stvari i dio dokumentacije kasnije su predati Teslinoj porodici i danas se nalaze u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu, koji je osnovan 1952. godine. Ali neki Teslini radovi se još uvijek čuvaju u strogoj tajnosti od strane Vlade SAD.

"Znam da su ljudi tražili neke od tih dokumenata pozivajući se na Akt o slobodi informacija, te da su ih na kraju i dobili, ali u velikoj mjeri prepravljene", kaže Alkornova.

Kao rezultat dugogodišnjeg skrivanja Tesline zaostavštine, mnogi ljudi su spekulisali o kakvim se to fantastičnim izumima radi koji su možda zataškani od strane Vlade SAD da ne bi "pali u ruke neprijateljima" ili da ne bi doveli do "statusa kvo" na geopolitičkoj sceni svijeta. U prilog teoriji o zataškavanju govori i činjenica da je Tesla svojevremeno govorio o radu na "zraku smrti", kao i njegov rad na prikupljanju i korišćenju prirodne energije, što ni u kom slučaju ne bi odgovaralo moćnim naftnim kompanijama.

Što se ličnog stava profesorke Alkorn o Nikoli Tesli tiče, ona kaže da se divi njegovoj genijalnosti i istrajnosti. "Naučio nas je da je mnogo toga moguće ako vjerujete u sebe i predano radite na postizanju svojih ciljeva, čvrsto se držeći zacrtanog puta", kaže Alkornova.

Copyright © 2012 - 2019 Eltig d.o.o.  |  Sva prava zadržana.